NavMenu

Da li će putnici kojima su u nedelju otkazani i kasnili letovi na beogradskom aerodromu dobiti nadoknadu

Izvor: Večernje novosti Četvrtak, 25.01.2024. 09:27
Komentari
Podeli
(Foto: eKapija)
Putnici kojima su u nedelju letovi otkazani ili su kasnili, zbog greške operatera na aerodromu "Nikola Tesla", neće biti obeštećeni. To pokazuje tumačenje domaćih i međunarodnih propisa. Vazdušni prevoznici su izuzeti od plaćanja odštete kada je do otkazivanja ili dugog kašnjenja došlo usled tzv. više sile, odnosno vanrednih okolnosti koje se nisu mogle izbeći, čak ni u slučaju da su sve razumne mere preduzete. A, upravo to se desilo u nedelju, jer je za grešku u obaveznom toku putnika koja je prizemljila letove odgovorna kompanija "Belgrejd erport", članica francuskog konzorcijuma "Vansi erports", koja upravlja beogradskom vazdušnom lukom.

Tako da aviokompanije nisu dužne da isplate odštetu putnicima i neće to učiniti. S druge strane, propisi ne definišu odgovornost operatera aerodroma u ovoj situaciji.

"Belgrejd erport" je pozvao putnike da eventualne zahteve za nadoknadu štete upute izabranom avioprevozniku. To je, kako navode, uvek prva tačka u ovakvim situacijama, a prema proceduri, aerodrom potom ove zahteve rešava direktno sa aviokompanijama. Kako stvari stoje, to oštećenima neće biti ni od kakve koristi. Prema rečima Mladena Alfirovića, pravnog stručnjaka za zaštitu potrošača, u teoriji putnici mogu i imaju pravo da se obrate aviokompaniji za nadokandu štete. Međutim, kako avioprevoznik nije u obavezi da ih obešteti, ako dokaže da je let otkazan usled vanrednih okolnosti koje nisu mogle da se izbegnu, a što će u ovom slučaju i dokazati, time neće ništa postići. On objašnjava da putnici generalno imaju pravo na nadoknadu štete u iznosima koji su precizno definisani međunarodnim konvencijama i domaćim zakonodavstvom, ako je nekome kasnio let duže od tri sata ili je otkazan.

- Međutim, na osnovu međunarodnog ECAA sporazuma i domaćih propisa, vazdušni prevoznici su izuzeti od plaćanja odštete putnicima u slučaju kada je do otkazivanja ili dugog kašnjenja leta došlo usled vanrednih okolnosti, koje se nisu mogle izbeći, čak ni u slučaju da su sve razumne mere preduzete. Kako imamo situaciju da je aerodrom u nedelju morao da bude evakuisan naredbom MUP-a, a zbog greške operatera, što je sve za posledicu imalo kašnjenje odnosno otkazivanje letova, aviokompanije nisu u obavezi da isplate odštetu, i putnici neće biti u mogućnosti da se od njih obeštete - precizira Alfirović.

Podsetimo, 21. januara je 17 letova odloženo, a 10 povratnih je otkazano - šest Er Srbije, tri Vizera i jedan Lufthanze. Tada je, zbog propusta operatera, odnosno osoblja zemaljskog opsluživanja, u tranzitnoj zoni došlo do mešanja putnika koji su doputovali iz Skoplja, sa putnicima koji su nameravali da putuju ka evropskim i svetskim destinacijama, a koji su prošli kontrolu pregleda. Granična policija je zbog bezbednosti privremeno obustavila pasošku kontrolu, dok se tranzitna zona ne isprazni i ne ponovi pregled svih osoba.

Direktorat civilnog vazduhoplovstva završio je inspekcijski nadzor na aerodromu "Nikola Tesla" i pokrenuta su tri postupka protiv odgovornih za vanredne okolnosti u nedelju.

Visoki troškovi pomoći putnicima

Više aviokompanija je 21. januara, odnosno te večeri, noći i jutra imalo ozbiljne troškove koji obuhvataju obezbeđivanje hotelskog smeštaja za putnike, prevoz do hotela, posluženje, prebacivanje na druge, skuplje letove zbog izgubljenih konekcija - objašnjava poznavalac prilika u beogradskoj vazdušnoj luci.

- Ti troškovi će biti nadoknađeni između operatera aerodoma i samih aviokompanija. Međutim, kompanija "Belgrejd erport" je pozvakla putnike da se za otkazane letove i višesatna kašnjenja obrate svojim aviokompanijama, i da će im one isplatiti odštetu, što nije tačno, jer one nemaju tu obavezu. Ako bi operater aerodroma pokazao dobru volju da kompenzije štetu putnicima preko vazdušnih prevoznika, što je malo verovatno, oni bi sigurno prihvatili da to realizuju - rekao je ovaj poznavalac.
aerodrom Nikola Tesla Beograd
Google Maps
Komentari
Vaš komentar

Top priče

07.07.2024.  |  Građevina

Strane direktne investicije hrle u građevinarstvo i nekretnine - Zbog čega ovo može biti problem za ekonomiju?

Najviše stranih investicija u Srbiji tokom prethodne i početkom ove godine slilo se u prerađivačku industriju, građevinarstvo, nekretnine i rudarstvo. To je uzrokovalo da dođe do pomeranja pokretača rasta u našoj zemlji, pa je fokus premešten sa izvoza na domaću tražnju. Prema podacima Narodne banke Srbije, priliv SDI u prvom tromesečju tekuće godine iznosio je 1,3 mlrd EUR, što je za 53,4% više nego u istom periodu 2023. U prva

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.