(Ekonomist magazin) Zašto je u Srbiji nekoliko italijanskih tekstilnih kompanija, a u Rumuniji - 7.000 ?
![](/uploads/images/v5/lnSep.png)
![](/uploads/images/v5/lnSep.png)
I. Radmilac, I. Sekulović
![](http://www.ekapija.com/dokumenti/belina_1_x_1.jpg)
Chi parla italiano?
Jedan od osnovnih razloga zbog kojih su Italijani umesto Srbije izabrali Rumuniju kao „top-destinaciju” za svoja ulaganja u istočnoj Evropi leži u činjenici da su Srbiji, na početku tranzicije, uvedene sankcije, dok se Rumunija, nasuprot tome, otvorila za strani kapital. Enriko Barbijeri, direktor italijanskog Instituta za spoljnu trgovinu u Beogradu, kaže za Ekonomist da su Italijani, pogurani konkurencijom iz Kine, morali da traže jeftinija mesta za proizvodnju u inostranstvu.
„Prvi izbor je bila Rumunija, jer je tih godina Srbija bila zatvorena za takve vrste poslova”, kaže Barbijeri.
U Rumuniji danas ima oko petnaest hiljada registrovanih preduzeća iz Italije. Srpski sused, tako]e, iz Italije uvozi najviše tekstilnih mašina. Dušan Đurđević, direktor beogradskog predstavništva Privredne komore Modene, slaže se da je zatvorenost Srbije u trenutku kada je krenuo talas preseljenja industrija iz Italije osnovni razlog što su se preduzeća iz te zemlje okrenula Rumuniji.
Inače, smatra Đorđević, Rumunija uopšte nije znatno atraktivnija od Srbije. Jedna od prednosti Rumuna je u tome što u velikom broju govore italijanski jezik, što je bio dodatni razlog za privlačenje Italijana, zbog čega oni i dalje nastavljaju da ulažu u srpskom susedstvu, objašnjava Đorđević.
Značaj poznavanja jezika kao faktora privlačenja italijanskih investicija potvrđuje i Enriko Barbijeri. „Jedna od najvećih prednost i Rumuna je što ogroman broj njih govori ili razume italijanski. Dok velike kompanije imaju menadžere koji govore strane jezike, malim firmama mnogo znači kada mogu da komuniciraju na svom jeziku“, tvrdi direktor italijanskog Instituta. Italijanima u Rumuniji je sada lako, jer su prisutne i kompanije iz drugih sektora.
„Posao je razrađen, napravljena je mreža i organizovani su klasteri. Italijani u Rumuniji već imaju i svoje organizacije, napravili su čak i ‘malu Italiju’“, objašnjava Barbijeri. Inače, više od polovine italijanskih firmi raspoređeno je u okolini Temišvara. Taj grad je velikim brojem letova povezan sa Veronom, Trevizom i drugim gradovima severoistoka Italije, odakle i dolazi najveći broj preduzeća. Druga glavna zona je Bukurešt, u kome od oko tri hiljade registrovanih italijanskih kompanija oko trećina radi u tekstilnoj industriji.
Šta to nudi Srbija
Kakva je šansa srpskog tekstila sa takvim takmacem u komšiluku? Barbijeri kaže da i Srbija ima svoje prednosti: „Blizu je Italiji, transport je jeftin, ima dobre radnike, a i mnogi Srbi govore italijanski jezik“. Međutim, za očekivati je da italijanske kompanije prevashodno budu zainteresovane za lon poslove, kao što je to slučaj i sa Rumunijom. Razlog tome je što se mahom radi o malim kompanijama, kojima je teško da organizuju proizvodnju u inostranstvu, a za lon poslove nisu neophodne krupne investicije, ističe Barbijeri. Prema njegovim rečima, sve je više italijanskih kompanija koje su zainteresovane da šire biznis u Srbiji: „Rumunija će uskoro ući u EU, pa naše firme sada traže povoljnije lokacije, tamo gde je proizvodnja jeftinija“. I Dragana Đurica, savetnik za strana ulaganja u Agenciji za promociju ulaganja i izvoza Srbije (SIEPA), smatra da nam razvoj događaja u regionu ide u prilog, jer je u tekstilnoj industriji presudan faktor cena radne snage. „Sve je više interesenata za dolazak kod nas, jer u Rumuniji i Bugarskoj, kako se približavaju EU, ta cena raste, pa je često i duplo viša“, ističe Đurica.
Najavu dolaska italijanskih tekstilaca u Srbiju potvrđuje i Dragan Đurić, potpredsednik Privredne komore Srbije i u tom smislu podseća da je nedavno u Bariju održana sednica Upravnog odbora Privredne komore Italije i Srbije i Crne Gore, na kojoj je dogovoreno osnivanje Konzorcijuma tekstilnih proizvođača Italije i Srbije. „Italijanski investitori su spremni da isfinansiraju čitav repro lanac proizvodnje odevnih predmeta u Srbiji, sa krajnjim ciljem njihove prodaje na američkom, ali i na ruskom tržištu“, kaže Đurić. Prednosti proizvodnje u Srbiji su Sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom, kao i činjenica da uživa tretman najpovlašćenije nacije u trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama, što je dobilo na značaju nakon što je ta zemlja uvela dodatne carine od petnaest odsto na robu iz EU.
„Jedna od prednosti Rumunije kao zemlje u koju treba investirati je to što su stranim investitorima date vrlo velike pogodnosti“, naglašava Đurić. Tekstilne fabrike u toj zemlji su u najvećem broju slučajeva privatizovane putem zajedničkih ulaganja, tako da veliki broj akcija u rumunskim preduzećima danas imaju nemačka fabrika tekstilne opreme Phaff i francuska modna kuća Naf-Naf. Međutim, nedovoljno je poznato, ističe potpredsednik PKS, da je i Srbija stranim investitorima obezbedila velike olakšice u poslovanju. Primera radi, u pitanju su oslobađanje od plaćanja poreza na dobit na deset godina, odobravanje poreskih kredita u iznosu od osamdeset odsto investicija u osnovna sredstva i poreske olakšice za otvaranje novih radnih mesta u trajanju od dve godine. Kao direktan rezultat uvedenih olakšica u poslovanju i stupanja na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini tekstilom sa EU krenuli su da pristižu i upiti o mogućnostima prihvata proizvodnje italijanskih, nemačkih i engleskih preduzeća. Dušan Đurđević kaže da je Privrednoj komori Srbije takav upit poslat pre nekoliko meseci. „Italijani su dosad ispoljili interesovanje za proizvodnju prediva za čarape, kupaćih kostima i obuće, pri čemu traže hale od dve do šest hiljada kvadrata i obučenu radnu snagu. Međutim, i dalje nisu našli nešto što bi im odgovaralo“, zaključuje
Đorđević.
![](http://www.ekapija.com/dokumenti/belina_1_x_1.jpg)
( pozov na pretplatu na časopis
![](http://www.ekapija.com/dokumenti/belina_1_x_1.jpg)
![EMG Beograd](/logo/93095_logo.gif)
![ICE - Italijanska agencija za spoljnu trgovinu](/logo/93529_logo.gif)
![Privredna komora Srbije](/logo/14464_logo.gif)
![Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza SIEPA](/logo/93004_logo.gif)
Top priče
03.07.2024. | Energija
Nove elektrane su nasušna potreba Srbije, jer se potrošnja struje u našoj zemlji povećava, no veliki problem predstavlja to što tih kapaciteta još nema, a oni koji su operativni zastareli su i samim tim na "izdisaju, smatra domaća stručna javnost. Da su nove elektrane neophodne nedavno je izjavio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji je konstatovao da će za njihovu izgradnju biti potrebno obezbediti više milijardi evra. – Sad
![](https://www.ekapija.com/thumbs169/expo__090524_tw630.png)
03.07.2024. | Građevina
Ministarstvo finansija tražilo privremenu građevinsku dozvolu za radove na 40 parcela za EXPO 2027
03.07.2024. | Građevina
![](https://www.ekapija.com/thumbs169/solarna_elektrana_1_271023_tw630.jpg)
02.07.2024. | Energija, Industrija
Domaći investitor planira gradnju dve solarne elektrane kod Aranđelovca
02.07.2024. | Energija, Industrija
eKapija+
![](https://www.ekapija.com/thumbs169/darko_lukic_010724_tw630.jpg)
01.07.2024. | Industrija, Saobraćaj, Finansije
Darko Lukić novi generalni direktor Nelt Grupe
01.07.2024. | Industrija, Saobraćaj, Finansije
![](https://www.ekapija.com/thumbs169/woman_comm_280624_tw630.jpg)
28.06.2024. | Vesti
Prvo Woman.Comm okupljanje žena u komunikacijskoj industriji u Beogradu
28.06.2024. | Vesti
![](https://www.ekapija.com/thumbs169/dm_drogerie_vrh_poslodavac_270624_tw630.jpg)
27.06.2024. | Industrija, Zdravstvo
Kompanija dm drogerie markt ponovo među najpoželjnijim poslodavcima u Srbiji
27.06.2024. | Industrija, Zdravstvo
![](https://www.ekapija.com/thumbs169/solarno_susenje_mulja_240624_tw630.jpg)
24.06.2024. | Energija
Solarno sušenje mulja - Ekološki prihvatljiva alternativa koja nudi brojne prednosti
24.06.2024. | Energija
![](https://www.ekapija.com/thumbs169/holleman_030624_tw630.jpg)
24.06.2024. | Saobraćaj
Holleman Transport: Vaš partner za vangabaritni transport
24.06.2024. | Saobraćaj
![](https://www.ekapija.com/thumbs169/luka_brcko_290524_tw630.jpg)
24.06.2024. | Saobraćaj
Od skele do moderne luke - Luka Brčko neiskorišćen potencijal, cilj pretovar 500.000 tona godišnje
24.06.2024. | Saobraćaj
Poslovne šanse
04.07.2024. | Agro, Građevina
Veterinarsko specijalistički institut Šabac gradiće poslovnu zgradu
![](https://www.ekapija.com/thumbs169/gradiliste_250223_tw630.jpg)
04.07.2024. | Agro
Ministarstvo poljoprivrede nabavlja čokoladu
![](https://www.ekapija.com/thumbs169/cokolada_1_070222_tw630.jpg)
04.07.2024.. | Agro
04.07.2024. | Agro, Građevina, Turizam, sport, kultura
U Novom Slankamenu kraj Dunava gradiće se vinarija sa poslovnim apartmanima (FOTO)
![](https://www.ekapija.com/thumbs169/vinarija_novi_slankamen_040724_tw630.png)
04.07.2024. | Agro, Građevina, Turizam, sport, kultura
04.07.2024. | Industrija, Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Leskovac potpisao ugovor o koncesiji na 20 godina za gradski i prigradski prevoz sa tri firme - Uskoro tender za nabavku GPS uređaja
![](https://www.ekapija.com/thumbs169/autobus_130916_tw630.jpg)
04.07.2024. | Industrija, Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
04.07.2024. | Građevina, Saobraćaj
Kraljevo će tražiti privatnog partnera za rekonstrukciju autobuske stanice - Uskoro konkurs, vrednost investicije 156 miliona dinara
![](https://www.ekapija.com/thumbs169/kraljevo_070323_tw630.jpg)
04.07.2024. | Građevina, Saobraćaj
03.07.2024. | Industrija
Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu potreban kancelarijski nameštaj
![](https://www.ekapija.com/thumbs169/poljoprivredni_fakultet_novi_sad_100520_tw630.jpg)
03.07.2024. | Industrija