Kada mašine i različita oprema razumeju značenje informacija jer koriste istu terminologiju, razumeju i poruke koje se razmenjuju međusobno i mogu reagovati u skladu sa istim. Tako se stvaraju uslovi koji su potrebni za njihovu nezavisnu interakciju i izvršenje određenih zadataka. Upotreba napredne tehnologije kao što je industrijska veštačka inteligencija jeste jedna od oblasti istraživanja i razvoja na koje se ABB fokusira u svom radu na uvođenju autonomije u industriju.
Digitalni blizanac (Digital Twin), odnosno digitalna kopija fizičkog sredstva, jeste jedan element digitalizacije. Na ovaj način se industrijama omogućava da u značajnoj meri skrate vreme koje je potrebno za razvoj, proizvodnju i testiranje prototipa i smanje troškove proizvodnje. Posedovanje konzistentnih podataka tokom celog upotrebnog veka sredstva jeste preduslov za uspešnu upotrebu digitalne tehnologije. Samo sredstvo može biti proizvod, sistem ili fabrika. Digitalni blizanac se može upotrebiti da unapredi detalje proizvoda ili optimizuje specifične oblasti u lancu snabdevanja.
Integritet podataka i mere sajber bezbednosti osiguravaju da podaci u lancu snabdevanja ostaju kompletni i neizmenjeni. To je jedan način da se sakupe potrebne informacije o optimizaciji iz podataka.
Ideja jeste da se ljudima posao u današnjim operacijama olakša, a ne da ljudi postanu suvišni. Naprotiv, autonomni sistemi izvode jednolične, opasne ili naporne zadatke i donose odluke u oblastima gde intervencija ljudi nije potrebna. Odluke su zaista autonomne tek kada su ovi sistemi u stanju da donesu prave odluke u situacijama koje nisu naučeni (programirani) da rešavaju.
Automatizacija stvara visoko kvalitetne poslove za ljude. Međutim, prema nalazima studije koju je sproveo ABB, da bi bili spremniji za poslove sutrašnjice, čak i države koje su dobro opremljene, moraju ponovo razmotriti svoje koncepte obrazovanja i obuke. ABB se već priprema za budućnost kreirajući "sredinu digitalnih radnih mesta" i obezbeđujući zaposlenima intenzivne obuke iz oblasti alata za digitalnu automatizaciju.
Kompanija ABB je aktivna i u univerzitetskom obrazovanju. Na primer, kompanija je osnovala "Jurgen Dormann fondaciju za inženjersko obrazovanje" 2007. godine. Fondacija dodeljuje stipendije studentima elektrotehnike širom sveta koji prikazuju izuzetne akademske rezultate i kojima su potrebni finansijski resursi da nastave školovanje. ABB istraživačka nagrada u čast Hubertus von Grunberg uspostavljena je 2016. godine. Dobitnici osvajaju 300.000 USD stipendija za istraživanje a dodeljuje se svake 3 godine.
ABB u Srbiji je 2012. godine ustanovio godišnju nagradu najboljem student na grupi predmenta iz Elektromotornih pogona Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Nagrada obuhvata jednomesečnu plaćenu stručnu praksu u sedištu ABB-a u Beogradu i organizovano studijsko putovanje i obuku za ABB frekventne regulatore u fabrici u Helsinkiju, Finska.
Pored međusobne saradnje između različitih elemenata i izražene autonomije procesa u porastu, digitalizacija takođe ima za cilj da postigne viši nivo održivosti. Digitalna tehnologija može pomoći u smanjenju štetnih posledica klimatskih promena. ABB je kreirao svoj slogan
"Misije do nulte emisije" da promoviše zaštitu životne sredine i ova misija je već postigla značajne rezultate. ABB trenutno generiše više od polovine svojih prihoda preko ekoloških proizvoda i sistema; i taj trend je u porastu. Kreiranje proizvoda koji služe automatizaciji u privatnom i komercijalnom sektoru pomažu u optimizaciji energije i lakšoj kontroli električne opreme. Ušteda energije do 30% se može postići zahvaljujući digitalizaciji.
Kompanija ABB je konsolidovala brojna rešenja iz oblasti digitalizacije za industrije pod brendom
ABB AbilityTM i neprekidno širi svoju ponudu proizvoda i servisa koje kreira na vrhunskim platformama. Portfolio se trenutno sastoji od oko 200 rešenja koja se mogu prilagoditi potrebama korisnika.