NavMenu

Srpski pčelari u 2017. počinju izgradnju zajedničke fabrike meda - Srbobran, Rača, Ćuprija, Surdulica i Mali Zvornik moguće lokacije

Izvor: eKapija Četvrtak, 27.10.2016. 15:49
Komentari
Podeli
Idejno rešenjeIdejno rešenje
Srpski pčelari sve su bliži početku izgradnje zajedničke "fabrike meda", a u najužem izboru za lokaciju su Srbobran, Rača, Ćuprija, Surdulica i Mali Zvornik, saznaje eKapija. Ove lokalne samouprave poslale su najbolje ponude Savezu pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), koji će za desetak dana organizovati sastanak i doneti konačnu odluku, kaže za naš portal Rodoljub Živadinović, predsednik SPOS-a.

Sve ove opštine nude infrastrukturu i zasad od 195.000 do 242.000 EUR direktne pomoći za gradnju fabrike, koje je, prema predračunima, vredna oko 650.000 EUR. Ako sve bude teklo po planu, izgradnja bi mogla da krene već početkom 2017, kaže naš sagovornik.

Ovaj pogon biće sabirni centar za izvoz meda svih pčelara Srbije, ali i za pakovanje u mala pakovanja za srpske i inostrane lance trgovina, te će biti mesta i za nova zapošljavanja. Prosečan izvoz meda iz Srbije trenutno iznosi oko 2.000.000 kg godišnje, dok je recimo 2013. godine dostigao 3.371.000 kg, pokazuju podaci SPOS-a.

Zajednički pogon za pakovanje i plasman, o kome se već nekoliko godina govori, omogućiće pčelarima da ne zavise od otkupljivača, koji često nude vrlo nepovoljne cene. Pčelari su neretko bili primorani da med prodaju jeftino, naročito kada je sezona loša, jer im je novac bio potreban da očuvaju proizvodnju i zbrinu košnice tokom zime. Kako se ranije pisalo, ove godine su pojedini otkupljivači med od suncokreta plaćali pčelarima samo 1,5 EUR po kilogramu, iako je realna cena bila 2,1 EUR.

Projekat pogona za otkup i pakovanje meda pripremljen je još 2011, a pre dve godine, kada je ponovo došlo do nerazumevanja oko otkupa, Savez pčelarskih organizacija je odlučio da definitivno "moraju sami u posao", kaže za eKapiju Rodoljub Živadinović. Počeli su da se intenzivno pripremaju i da traže način da svoje ideju ideju sprovedu u praksi, kako bi samostalno pakovali i plasirali med na domaćem i svetskom tržištu. Kako je za izgradnju i opremanje potrebno dosta novca, odlučeno je da potraže pomoć. Pozvali su sve lokalne samouprave, koje žele da fabrika bude izgrađena na njihovoj teritoriji, da dostave ponude i objasne kako bi mogle da pomognu u realizaciji. Na poziv, koji je objavljen letos, odgovorile su 33 opštine, a stigle su i tri privatne ponude.

SPOS je juče (26. oktobra 2016. godine) organizovao sastanak u Privrednoj komori Beograda, gde su sve ponude detaljno razmotrene. Nakon sastanka, kome su prisustvovali i predstavnici NALED-a kao i ministarka lokalne samouprave Ana Brnabić, Izvršni odbor SPOS-a objavio je da su Srbobran, Rača, Ćuprija, Surdulica i Mali Zvornik u najužem izboru. Njima će u ponedeljak biti poslat još jedan upitnik, kako bi sve bilo precizirano i kako bi SPOS dobio zvanične ponude sa svim detaljima.

- Očekujem da na prvom sledećem sastanku nakon toga Izvršni odbor SPOS-a glasa i da bude doneta odluka o lokaciji - kaže nam Rodoljub Živadinović, dodajući da je pčelarima svejedno gde će pogon biti smešten, sve dok su uslovi dobri, jer im je cilj da fabrika što pre proradi.

- Dobili smo pet vrlo sličnih ponuda, zato sada idemo u drugi krug izbora - dodaje naš sagovornik.

Prve tegle već 2018.

Pčelari su juče jednoglasno odlučili da neće adaptirati ni prepravljati neki od postojećih objekata, već da će sagraditi potpuno nov. Razlog tome je što žele da fabrika bude isključivo u vlasništvu njihovog udruženja, bez bojazni da bi kasnije moglo da bude bilo kakvih problema. Kako kažu, žele da pogon bude zauvek njihov, bez rizika od gubitka nakon određenog broja godina zakupa, a konstantnog ulaganja.

Projekat pogona za otkup i pakovanje meda izrađen je 2011. godine, a za idejno rešenje bio je zadužen, kao šef tima, Milan Dopuđa i njegova kancelarija Ideja plus Smederevo. Fabrika je projektovana za otkup i pakovanje oko 1.000 tona meda godišnje, ali to nije konačna brojka.

- Pogon je tako osmišljen da ne postoje količinska ograničenja, izuzev skladišnog prostora. Zato će nam prvi zadatak biti čim odabremo lokaciju, da se uradi prilagođavanje projekta, odnosno najpre proširenje skladišta, jer hoćemo što veće kapacitete. Takođe će biti urađeno i "usklađivanje" sa lokacijom. Potom sledi potpisivanje ugovora i pribavljanje dozvola, a ako nam papirologija ne oduzme mnogo vremena, već za nekoliko meseci može početi gradnja. Radovi bi trebalo da traju maksimalno godinu dana - kaže naš sagovornik.

Profit ide pčelarima

Pčelari bi tako već u 2018. mogli da vide efekte ovog projekta, koji je jedinstven primer ujedinjavanja proizvođača, koji se sami povezuju i stvaraju dodatu vrednost. Rezultat bi bio mnogo više novca za pčelare nego sada. Ideja je da pogon radi bez profita, odnosno da se profit ulaže u unapređenje fabrike, u mašine, vozila itd.

- Mi smo osnovani kao udruženje, što znači da se posluje neprofitno, odnosno sa minimalnim profitom, koji će da se usmeri u održavanje i bolji rad fabrike. Postojaće dva modela saradnje. Prvi je da proizvođač da med na čuvanje, potpišemo ugovor o čuvanju, i dobije novac kada med bude prodat. Drugi model podrazumeva da pčelar preda med, potpiše se ugovor i definiše rok, a onda od neke preliminarne cene koju ugovorimo svakog meseca dobije 1/12, što je neka vrsta plate. Kako smo mi neprofitna organizacija, to će za pčelare značiti više novca - ako se ugovori jedna cena, a kasnije proda po višoj, proizvođači će dobiti tu razliku - kaže sagovornik eKapije, dodajući da je to model po kome su nekada radile zadruge, a nešto slično realizovalo se u Sloveniji.

Naravno, postoji mogućnost i da SPOS-ov pogon radi po principu "klasičnog otkupa" (predaš med i odmah dobiješ novac), ali je to finansijski teže.

- SPOS ima slobodna sredstva da otkupi samo jedan šleper meda od godišnjeg budžeta. Taj jedan šleper bi mogao da se otkupi i naplati, a kad se proda, tek tada od tog novca može da se kupi med za naredni šleper - kaže naš sagovornik.

Ipak, predsednik SPOS-a ističe da će se priča razvijati, pa će različiti modeli saradnje biti mogući.

(Foto: Nitr/shutterstock.com)

Predračunska vrednost pokazuje da će za izgradnju i opremanje objekta biti potrebno oko 650.000 EUR. Deo novca, kako je objavljeno, SPOS će dobiti od odabrane lokalne samouprave, deo će biti pojedinačne donacije članova udruženja.

- Jedna od opcija je i da se, nakon iscrpljenja drugih mogućih izvora pomoći i dobijanja eventualnih donacija od članstva, uzme i kredit, za jedan deo investicije. O tome će biti odlučeno u narednom periodu, tek nakon izbora lokacije pogona, i konačnog izjašnjenja države Srbije o mogućoj pomoći SPOS-u, o čemu razgovaramo sa nadležnima - kaže Rodoljub Živadinović za eKapiju.

Pomoć opština, kažu u SPOS-u, mnogo znači jer će skratiti vreme potrebno za realizaciju. Bez toga, trebalo bi im više od pet godina da pokrenu fabriku.

Idejnim rešenjem predviđeni su magacinsko-proizvodni deo (u prizemlju), laboratorija za kontrolu kvaliteta, sanitarni blok, prostorije za radnike i kancelarija za veterinara, sala za sastanke. Objekat će imati prizemlje i sprat.

Projekat predviđa preradu i pakovanje meda na sledeći način: med u rinfuzu za izvoz (u metalnim buradima), med pakovan u SPOS teglu od 1 kg i med u hotelskim pakovanjima od 25 grama.

Nova amabalaža za izvoz

- Na nama je da radimo na marketingu i da nađemo partnere, kako bismo povećali izvoz, o čemu smo već imali dosta razgovora. Namera je da ne izvozimo med na veliko, već da i u inostranstvu prodajemo med u teglama. Za to će nam biti potreban i redizajn tegle SPOS-a, koja je osmišljena za naše tržište, jer se u inostranstvu uglavnom traže manja pakovanja - dodaje predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović.

M.M.


Komentari
Vaš komentar

Top priče

03.07.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Nacionalni park kanjon Nere-Beušnice: 20 kilometara iznenađenja na naizgled običnom mestu (FOTO, VIDEO)

Nekada skriveni biser jugozapadne Rumunije, koji se nalazi na samo 25 kilometara od granice sa našom zemljom, postao je prava turistička atrakcija. Zbog toga ćete često na stazama sresti grupe entuzijasta i planinara iz Srbije, a naš jezik čuti više nego rumunski. Reč je o prirodnom rezervatu Nacionalni park kanjon Nere-Beušnice, koji je smešten u Banatskim planinama, na obroncima Karpata. Do njega se stiže vožnjom preko Bele Crkve

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.